KNJIŽNICA ZNANJA

Adaptogeni

česti pojam u neslužbenoj fitoterapiji i funkcionalnoj medicini, kojim se označava sposobnost cjelokupnih kemijskih sastavnica biljke da doprinose stabilizaciji homeostaze odnosno ravnoteže fizioloških procesa.

Adaptogeni imaju sposobnost podizanja sveukupne nespecifične otpornosti organizma, omogućujući da se tijelo bolje prilagodi na stresne okolnosti. Adaptogeni ne rezultiraju djelovanjem iza kojeg slijedi faza iscrpljivanja, što je pak svojstveno stimulansima.

U užem smislu djelovanja, adaptogenost podrazumijeva sposobnost poboljšanje prilagodbe na fiziološki stres.

Adaptogenost ujedno označuje da sama biljka raste u surovim uvjetima, uslijed kojih je i razvila specifične prirodne sastavne tvari koje je čine otpornijom na vanjske uvjete

Adaptogenima se pripisuju brojni povoljni učinci na zdravlje: djeluju na endokrini sustav, djeluju kao snažni antioksidansi, jačaju imunitet, povećavaju razinu energije i tjelesnu snagu, uravnotežuju razinu šećera i masnoća u krvi, smanjuju tjeskobu, omogućuju bolji san, poboljšavaju raspoloženje i koncentraciju…

“Burn-out“

pojam koji je osmislio 1970 Američki psiholog Herbert Freudenberger kojim je opisao posljedice ozbiljnog stresa i visokih ideala u uslužnim profesijama.

Alkaloidi mace

velika skupina kemijskih spojeva, od toga su ovi specifični za macu: macaridin, lepidilin A i lepidilin B

Glukozinolati

skupina sumpornih spojeva koji su karakteristični za porodicu Brassicaccae odnosno porodicu krstašica u koju pripadaju i kelj, kupus, prokulica, brokula… Izrazito antikancerogeno djelovanje. Obzirom na boju hipokotila mace, sadržaj glukozinolata je drugačiji.

Kod osoba s hipotireozom (usporeni rad štitnjače) često se preporuča da izbjegavaju prehrambeni unos glukozinolata. Budući da se želatinizacijom značajno smanjuje koncentracia glukozinolata, i žuta maca je sadrži više, ova vrsta je preporuka za osobe s ovom dijagnozom.

Kortizol

hormon steroidne strukture koji proizvodi kora nadbubrežne (adrenalne) žlijezde. Brojne fiziološke funkcije uključuju regulaciju stresa, upale i metabolizma maasti, proteina i ugljikohidrata..

Maca

Maca (Lepidium peruvianum Chacon)  je gomoljasta biljna vrsta, iz porodice krstašica koja autohtono potječe iz peruanskih Anda i raste na nadmorskim visinama višima od 3500 m. Tipična temeljna namirnica Inka. Svojstvo preživljenja nau ovim atmosferskim uvjetima, svrstava je u rijetku skupinu biljaka koji uspijevaju na najvišim nadmorskim visinama. Uspijeva u ekstremnim klimatskim uvjetima gdje je često zamrzavanja zemlje, intenzivna sunčeve svjetlosti UV zraka i jakih vjetrova te se zbog toga svršatava u adaptogene biljke. Smatra se da su biološka i nutritivna svojstva mace koja su istražena i potkrijepljena dostupnim studijama nastala uslijed uvjeta i specifičnosti surove klime tog podneblja. Biljka Maca ima lišće i mali korijen,a veličine je veće rotkve. To je korijen koji je dragocjen tisućama godina zbog svoje sposobnosti povećanja energije, izdržljivosti i plodnosti za sve ljude i životinje koji ga jedu.

Macamidi

Macamidi su distinktivne tvari specifične za macu (Lepidium sp.); sekundarni metaboliti koje tvore masne kiseline i benzilamini iz korijena mace. Imaju svojstvo topivosti u mastima što im vjerojatno omogućava i širinu farmakološke aktivnosti, između ostalog i na endokanabinoidni sustav. Poboljšanje seksualne funkcije i izvedbe, neuroprotektivna uloga neke su od mogućih djelovanja ovih tvari.

Ovi N-alkilamidi prirodno prisutni u korijenu mace posjeduju kanabimimetično djelovanje i djelomično mogu objasniti biološko djelovanje korijena mace.

Blokirajuće (inhibicijski) djeluju na enzim hidrolazu masno kiselinskih amida, (engl. FAAH  fatty acid amide hydrolase ), enzim koji je odgovoran za razgradnju endokanabinoida u živčanom sustavu.

Makaridin

alkaloid specifičan za macu; derivat N-hidroksipiridina

Os hipotalamus-hipofiza

sprega hipotalamusa i žlijezde hipofize koja uravnotežuje cjelokupnu homeostazu endokrinog sustava. Potencijalnim se djelovanjem na uravnoteženje ove glavne upravljačke kroz djelatne tvari adaptogenih biljaka, djeluje se ujedno i na uravnoteženje ostalih organa koji su pod nadzorom ove osi: epifize, nadbubrežnih (adrenalnih) žlijezda, štitnjače, jajnika, testisa i gušterače.

Sindrom kronične iscrpljenosti (kroničnog umora)

teška i dugotrajna slabost, opće malaksalost bez klasične kliničke slike, i bez mišićne slabosti. Službena medicina nema objašnjenja za nastanak ovog stanja. Pristup funkcionalne medicine objašnjava nastanak ovog sindroma dugotrajnim  iscrpljivanjem organizma, prije svega uslijed kontinuirano povišenih razina kortizola, uslijed izloženosti psihoemotivnom i fizičkom stresu bez odmora i mogućnosti postozanja homeostaze.

Stres

adaptivni odgovor koji omogućava organizmu da se nosi s izazovima okoline koji prijeti ravnoteži fiziološke homeostaze.

Želatinizacija

termički proces zagrijavanja škroba, u ovom slučaju korijena mace koji je domainstno sačinjen od škroba. Pri takvim uvjetima povišenog tlaka i temperature, škrob prelazi u škrobnu pastu (gel) odnosno želatinizira. Želatinizacijom mace, ona postaje znatno podnošljivija za probavu, mikrobiološki sigurnija i veća je vjerojatnost zdravstvene ispravnosti, a neki sekundarni metaboliti mace postaju bioraspoloživiju. Želatinizacijom se dobiva koncentriranija maca, budući da je za 1kg želatinizirane mace potrebno 4kg sirove mace. Stoga i razlika u cijeni u odnosu na sirovu (raw) macu.