Kako djeluje maca na organizam?

Kako djeluje maca na organizam?

Mehanizam djelovanja peruanske mace nije jednostavan za objasniti s obzirom na to da je djelovanje mace vrlo široko.

No, pokušava li se objasniti njezino pozitivno djelovanje na opće raspoloženje, povećanje razine energije i sposobnost pamćenja, te regulaciju endokrinog (hormonalnog) sustava, kao i na razinu seksualne želje, može se posegnuti za osnovnim objašnjenjima:

1. POTREBNO JE RAZUMJETI DJELOVANJE OSI HIPOTALAMUSA I HIPOFIZE da bi se razumio glavni mehanizam djelovanja sekundarnih metabolita mace.

Hipotalamus se može smatrati upravljačkim ili koordinacijskim dijelom cjelokupnog endokrinog (hormonalnog) sustava. Naime, on prima „inpute“ iz cjelokupnog statusa čovjeka; od temperature, svjetlosti, podražaja do statusa autonomnog živčanog i hormonalnog sustava. Te informacije kounicira prema hipofizi koja potom producira hormone.

Može se slobodno reći kako, tzv. os hipotalamus i hipofiza uravnotežuje cjelokupnu homeostazu endokrinog sustava. Drugim riječima, potencijalnim djelovanjem na uravnoteženjee djelovanja „glavnog softvera“ osi hipotalamusa i hipofize, djeluje se ujedno i na uravnoteženje ostalih organa koji su pod nadzorom ove osi: epifize, nadbubrežnih (adrenalnih) žlijezda, štitnjače, jajnika, testisa i gušterače.

U kontekstu mace: u mnogim studijama nije zabilježeno direktno djelovanje na spolne žlijezde, ali je primjećeno modulacijsko djelovanje na simptome i stanje ostalih žlijezda, kao što su štitnjača, nadbubrežne žlijezde. Zaključak bi, stoga, bio da bi sekundarni metaboliti iz mace mogli djelovati „zaobilazno“, djelujući na „višoj“ razini upravljanja endokrinim sustavom.

Tako maca ne „dovodi“ u organizam vlastite hormonske prekurzore, već preko spomenute osi djeluje da žlijezde uravnoteže produkciju vlastitih.

Uostalom, ovakav mehanizam osnovnog djelovanja često se objašnjava kod tzv. adaptogenih biljaka, poput mace.

2. POTREBNO JE RAZUMJETI DJELOVANJE UNUTARNJEG KANABINODINOG SUSTAVA da bi se razumjelo djelovanje mace na organizam

Fiziologija čovjeka vrlo je složena i sastavljena je od mnogo sustava koji međusobno komuniciraju. Takav je i endogeni (unutarnji) kanabinoidni (endokanabinoidni) sustav. Riječ je biološkom sustavu sastavljenom od samih endokanabinoida (koji djeluju kao unutarnji neutrotransmiteri), njihovih receptora, živčanih stanica (neurona), živčanih puteva i ostalih stanica koje omogućavaju funkciju ovog složenog sustava.

Sam endokanabinoidni sustav ima vrlo raznolike i izuzetno važne fiziološke funkcije: regulira apetit, osjećaj boli, sposobnost pamćenja, raspoloženje, kognitivne procese, plodnost, trudnoću, prenatalni i postnatalni razvoj.

Ljudi prirodno sintetiziraju endokanabinoide, čija je koncentracija u krvi čovjeka direktno ovisna o brojnim fiziološkim i vanjskim okolnostima, a može biti uvjetovana čak i ponašanjem samog čovjeka. Tako se nakon treninga, a specifično trčanja, stvaraju veće koncentracije spomenutih endokanabinoida koji rezultiraju osjećajem euforije i sreće nakon treninga.

Uz to valja spomenuti kako u endokanabinoidnom sustavu postoje enzimi koji su odgovorni za degradaciju endokanabinoida. Nazivamo ih i hidrolaze masnih kiselinskih amida.

U kontekstu djelovanja mace: u nekoliko je in vivo studija pokazalo kako lipofilne sastavnice korijena mace mogu djelovati kao blokatori razgradnje endokanabinoida. Tim se djelovanjem nakon konzumacije mace omogućava stabilna vlastita koncentracija endokanabinoida. Ovo se djelovanje još mora potvrditi kliničkim modelom studija.

Stoga se nagađa kako maca može pozitivno djelovati na procese neurotransmisije u središnjem živčanom sustavu i djelovati zaštitno na neurone kroz endokanabinoidni sustav.

Kao rezultat dolazi do pozitivnog fiziološkog učinka na mnoge funkcije uključujući: produkcija hormona, regulacija neurotransmitera (kao što je serotonin), smanjenja razine boli, poboljšanje raspoloženja, zaštitnog učinka na živčani sustav i sposobnost pamćenja, ali i ostalih gore već spomenutih djelovanja (plodnost, pamćenje).

Djelovanje može posredovati pri prekomjernom opterećenju adrenalnih žlijezda, stresu i umoru. U stvarnosti, sekundarni metaboliti, kao što su macamidi, potencijalno djeluju poput prirodnih antistresnih molekula koje štite živčani sustav i omogućavaju tijelu da uspostavi ravnotežu i izgradi dugoročnu otpornost na prekomjerni stres.

Iz svega navedenog, može se zaključiti kako maca posjeduje zanimljivu biološku aktivnost zbog čitavog niza kemijskih sastojak – bogatstva makronutrijenata (proteina, masti i ugljikohodrata), mikronutrijenata (željeza i kalcija i ostalih), ali primarno zbog prirodno prisutnih tvari i sekundarnih metabolita.

Oni ne nastaju u samom korijenu mace, već i uslijed promjena nakon njezine termičke obrade-želatinizacije.

Iako je potrebno još detaljnijih podataka i znanstvenih studija, preliminarni i dostupni podaci pretpostavljaju kako maca djeluje povoljno na osnovnu os regulacije neurohormonalnog sustava: hipotalamus-hipofiza, kao i na endokanabinoidni sustav.

Reference:

* Gonzales, G.F, et al. Lepidium meyenii (maca): a plant from the highlands of Peru – from tradition to science. Forsch Komplementmed 2009; 16:000-000.
* Esparza E, Hadzich A, Kofer W, Mithöfer A, Cosio EG. Bioactive maca (Lepidium meyenii) alkamides are a result of traditional Andean postharvest drying practices. Phytochemistry. 2015 Aug;116:138-148.
* Meissner HO, Reich-Bilinska H, Mscisz A, Kedzia B. Therapeutic Effects of Pre-Gelatinized Maca (Lepidium Peruvianum Chacon) used as a Non-Hormonal Alternative to HRT in Perimenopausal Women – Clinical Pilot Study. Int J Biomed Sci. 2006 Jun;2(2):143-59.

Zašto je maca super hrana?

Zašto je maca super hrana?

Unatoč tome što je maca korijen, te njenoj graničnosti između hrane i ljekovite biljne vrste, maca se svrstava u istu porodicu kao kelj i brokula, te ima bogatu tradiciju primjene u fitoterapiji zbog specifičnog sastava i djelovanja.

Zašto je maca adaptogena biljka? I što to znači?

Maca je, prije svega, adaptogena biljka. Takve biljke posjeduju agens ili djelatnu tvar koja podržava HOMEOSTAZU – fiziološku ravnotežu organizma, pomičući je u smjeru bolje otpornosti na fiziološki stres.

Adaptogeni imaju sposobnost podizanja sveukupne nespecifične otpornosti organizma, omogućujući da se tijelo bolje prilagodi na stresne okolnosti bez da slijedi faza iscrpljivanja koja je pak svojstvena stimulansima.

Kemijski sastav korijena mace varira ovisno o podneblju u kojem je maca uzgajana te se njena kvaliteta mijenja i ako je, primjerice iz Andskih visoravni prenesena i uzgajana u Kini, i ako je rasla na različitoj nadmorskoj visini.

No, kao i svaka biljna vrsta koja posjeduje određeno biološko djelovanje, za bolje je razumijevanje potrebno objašnjenje i identifikacija aktivnih tvari.

Koje su aktivne tvari u maci?

Smatra se kako su za fiziološke učinke mace odgovorne njene specifične, prirodno prisutne tvari, a koje zovemo i sekundarni metaboliti.

Maca sadrži nekoliko sekundarnih metabolita:

  • aromatične glukozinolate
  • njihove izotiocijanatne derivate
  • macaene (višestruko nezasićene masne kiseline, koji variraju po duljini lanca i stupnju nezasićenja)
  • macamide (sekundarni amidi koje tvore masne kiseline i benzilamini)
  • alkaloide specifične za macu (macaridin, lepidilin A i lepidilin B)
  • fitosterole (stigmasterol, campesterol, ergosterol (provitamin D2), brassicasterol)

VAŽNO ZA ZNATI!

Maca za razliku od nekih biljaka, poput crvene djeteline, cimicifuge ili soje NE SADRŽI fitoestrogene niti tvari nalik fitoestrogenima.

Stručno znanstveni rad Glorie Chacon, znanstvenice koja je značajan dio svog opusa posvetila proučavanju djelovanja peruanske mace u 1960-im godinama, omogućio je osnovne uvide o djelovanju i aktivnim tvarima iz mace. Chacon je tada smatrala kako bi se povoljni učinci korijena mace mogli pripisati macinim alkaloidima. No, novijim se istraživanjima biološko djelovanje mace pripisuje sveukupnosti djelovanja gore spomenutih sekundarnih metabolita mace, ne samo jedne ili izolirane skupine spojeva.

Pritom je važan i oblik u kojim se maca pojavljuje pa se tako termičkom obradom (želatinizacijom) povećava broj sekundarnih metabolita.

Tako se, primjerice benzilni (aromatski) glukozinolati lako mogu metabolizirati u sekundarne metabolite sve do izotiocijanata i potom do ostalih sekundarnih metabolitima. Stoga se sekundarni metaboliti mace smatraju kemijskim markerima njezine biološke aktivnosti.

Želatinizirana maca (ne sadrži želatinu)

Želatinizirana maca (ne sadrži želatinu)

Želatinizacija mace je pojam koji logično zbunjuje svakog korisnika, posebice vegetarijanca ili vegana, jer asocira na životinjsku želatinu. Zato je izuzetno važno razjasniti što je želatinizacija i koje su njene prednosti, te čemu ona služi.

Želatinizacija je kontrolirani tehnološki proces kojim se uslijed djelovanja povišenog tlaka i temperature potiče želatiniziranje škroba, odnosno stvaranje škrobne paste ili gela. Kemijski gledano, želatinizacija je postupak kojim se vodikove veze u škrobu “razbijaju” uslijed djelovanja povišene temperature. U smislu probavljivosti, želatinizirani škrob se brže resorbira nego sirovi škrob.

Kako je maca u osnovnoj strukturi makronutrijenata slična krumpiru, odnosno obiluje složenim ugljikohidratom – škrobom, drevne Inke, kao i lokalno stanovništvo peruanskih Anda macu uvijek konzumiraju nakon kuhanja, odnosno želatinizacije, a rijeđe sirovu. Razlozi toga su višestruki, od bolje organoleptike, tj. okusa pa do onog najvažnijeg – bolje podnošljivosti i probavljivosti mace. Tijekom našeg boravka u Juninu, isključivo smo konzumirali kuhanu macu, dok u samom gragu Limi samo želatiniziranu macu.

Sirova ili želatinizirana maca?

Želatinizacijom odnosno obradom mace na određenoj temperaturi i pod određenim tlakom:

  • neutralizira se potencijalna mikrobiološka aktivnost na samom korijenu mace (moguće plijesni i opasni mikotoksini)
  • škrob korijena mace mijenja strukturu, pa se ovakav oblik mace katkada naziva i pred-probavljena maca, te se bolje i lakše probavlja primarno u gornjem dijelu probavnog sustava
  • Zagrijavanjem mace, ona postaje ukusnija za konzumaciju i punijeg je okusa, u odnosu na sirovu macu.
  • određeni enzimi prisutni u sirovoj maci se inaktiviraju, a koji pak mogu predstavljati problem kod osoba s hipotireozom (usporenim radom štitnjače). Stoga će želatinizirana maca biti prije prikladnija za konzumaciju kod osoba s usporenim radom štitnjače, nego sirova (raw) maca
  • Za 1 kg želatinizirane mce potrebno je 4 kg praha sirove mace, čime je želatinizirana maca nutritivno koncentriranija
  • BioAndina nudi jedino želatiniziranu macu čiju zdravstvenu ispravnost potvrđuje zavod Andrija Štampar. Maca je prošla mikrobiološko testiranje, kao i testiranje na teške metale.

Iako nije jedini oblik mace koji je bio predmetom proučavanja studija, maca proučavana u kliničkim studijama većinom je predželatinizirana, osušena i nalazi se u obliku praha.

S obzirom na prije navedene prednosti, valja prosuditi i odabrati optimalni oblik mace koji najbolje odgovara osobnim potrebama.


U slučaju potrebe reference:
Vallons K.J.R., Ryan L.A.M., Arendt E.K. Pressure-induced gelatinization of starch in excess water. Crit. Rev. Food Sci. Nutr. 2014;54:399–409. doi: 10.1080/10408398.2011.5870

 

Saznajte više o djelovanju mace na ljudski organizam i zašo je peruanska maca super hrana na našem blogu u objavama od strane jednog od vodećih nutricionista te našeg stručnog suradnika magistra nutricionizma, univ.mag. fitoterapije i dijetoterapije Nenada Bratkovića. Objave su rezulatat analiza preko 35 studija dostupnih o maci.

S obzirom na to da sami sudjelujemo u cjelokupnom procesu uzgoja mace jamčimo Vam izvornost i izvrsnost proizvoda. Njenu zdravstvenu ispravnost provjerava nadležni akreditirani laboratorij u Zagrebu, a nutritivnu vrijednost potvrđuje naš partner od iznimne stručnosti i povjerenja – NutriKlinika, vodeća nutricionistička ordinacija u Hrvatskoj.

Neznate koju macu odabrati?
Imate li pitanja općenito vezanih uz prehranu ili biste se jednostavno željeli posavjetovati s nutricionistom oko unapređenja vaših prehrambenih navika. Magistar nutricionizma, fitofarmacije i dijetoterapije, Nenad Bratković iz NutriKlinike, savjetovat će vam koju macu odabrati te kako unaprijediti svakodnevnu prehranu.

Upit pošaljite na email adresu: [email protected]